SLIKE
posted by ustasa at 12:30 PM
Hvaljen Isus i Marija! Ova stranica je posvećena svima onima koji su dali svoje živote za ovo naše sveto tlo,sve one koji će mu i dalje stat na braniku,i sve one koji će ga i dalje branit.Za Dom Spremni.Bog i Hrvati
10 Comments:
e kazo hodi na lotrina.blog.hr pa pogodi čigov je to blog osin ako ve neznaš...
ti si stvarno jedan veliki kreten i kukavica.moga si joj bar u facu reć da ne želiš bit s njon, a ona je luda zajubljena u tebe priko ušiju, a ti si se poni ko najgora kukavica i debil.to san najmanje očekivala od tebe kretenčino debilna
e ti stvarno misliš da je meni lako tebi spaja vezu sa...
e pa nije jebiga ja te volin ako to tebi ništa ne znači onda stvarno!!!
Bez tebe u očima tuga se krije,bez tebe mi ništa lijepo nije,bez tebe i sunce gubi sjaj,bez tebe ne mogu to znaj...
Super blog!odlicne slike!
Pozdrav svima sa Sirokog Brijega,posebno mi ovdje cijenimo naseg prvog predsjednika Hrvatske dr. Pavelica,jer su nasi ratovali uz njega.
Mi se ne damo,sve nas odvlaci od istine i nasih najmilih ali se nedamo.
Moram Vam svima reci da je danas UDBA jaca nego ikada i ima posla vise nego ikada,zato pamet u glavu.
Cujemo se. Jozo. Torcida -
Siroki Brijeg
Mussolini je, dva dana nakon pu�a, 29. o�ujka 1941, prvi put nakon dvanaestogodi�njeg boravka u Italiji, pozvao Paveli�a i obe�ao mu da �e u neovisnoj Hrvatskoj usta�e dobiti vlast uz uvjet da se ve�i dio Dalmacije ustupi Italiji, �to je Paveli� prihvatio. Nakon �to je Ma�ek odbio preuzeti dr�avu, njema�ka delegacija je tako�er stupila u vezu s usta�ama u ime kojih je S. Kvaternik prihvatio ulogu progla�enja samostalne dr�ave Hrvatske, kojoj �e na �elu biti poglavnik Ante Paveli�.Slavko Kvaternik je 10. travnja 1941, kada su njema�ke postrojbe u�le u Zagreb, izdao proglas kojim je javnosti obznanio da voljom Njema�ke i po�rtvovno��u poglavnika Paveli�a i usta�kog pokreta uskrsava Nezavisna Dr�ava Hrvatska (NDH).Sutradan po progla�enju NDH, Paveli� je jo� jedanput, na drugom sastanku s Mussolinijem u Veneciji, pristao Italiji ustupiti dalmatinske gradove koji nose povijesni talijansko-mleta�ki pe�at. Tek nakon toga on je s oko 200 usta�a, 15. travnja oko 4 sata ujutro, u�ao u Zagreb i ve� sutradan imenovao prvu vladu NDH.Ma�arska je kao saveznica NDH bez pitanja Zagreba 10. srpnja 1941. anektirala Me�imurje.NDH je dobila diplomatsko priznanje samo od nacifa�isti�kih dr�ava: 15. travnja 1941. od Njema�ke i Italije, a zatim odmah redom od Ma�arske, Bugarske, Slova�ke, Rumunjske, Danske, Finske, �panjolske, Japana, nacionalisti�ke Kine i Mand�urije. Poku�aji da se dobije priznanje i od Vatikana nisu nikada uspjeli.NDH je dakle bila tipi�na jednostrana�ka diktatorska dr�ava pod neformalnom vla��u Njema�ke i Italije. Njezin je suverenitet bio ni�i od onoga koji je Hrvatska imala u Habsbur�koj Monarhiji, a njezini dru�tveni odnosi na ni�oj civilizacijskoj razini do one koju je dostigla do 1918. godine.
Ograni�enost suvereniteta NDH ogleda se i u �injenici da ona nije smjela imati ratnu mornaricu, a domobranstvo je u po�etku bilo ograni�eno na 16.000 vojnika. Njezin teritorij podijeljen je na interesno podru�je Italije i Njema�ke, i to crtom Samobor-Glina-Dvor-Jajce-Bugojno-Gora�de. Sjeverno od te crte prevlast je imala Njema�ka, a ju�no Italija. Talijansko je podru�je bilo podijeljeno na tri zone: prva, ona koja je bila anektirana u talijansku dr�avu, druga tzv. demilitarizirana zona s talijanskom vojskom do crte Ogulin-Slunj-Udbina-Kupres-Mostar-Nevesinje i tre�a do demarkacijske crte s Njema�kom. Ta je podjela na zone va�na zato �to �e Italija do kapitulacije u jesen 1943. imati ja�u vlast i mo� od one NDH.
Najtragi�nija strana re�ima NDH jest njegova rasna politika. Pod udar te politike do�li su �idovi, Cigani i Srbi. NDH je donijela propise o rasnoj pripadnosti, o za�titi arijske krvi i �asti hrvatskoga naroda po uzoru na Hitlerove nacisti�ke zakone. Najprije je zapo�ela likvidacija �idova.
Neovisno o tome �to �e biti s nacisti�kom Njema�kom - ho�e li prilikom kapitulacije eventualno zadr�ati neprijateljske armije na svojim granicama kao �to je u�inila 1918. godine ili ne - vlada NDH je ve� imala dovoljno informacija da �e ostati usamljena. Jer, po�etkom 1945. godine Njema�ka je s teritorija NDH evakuirala oko 110.000 folksdoj�era u Njema�ku, a iz Ba�ke je do 7. studenoga 1944. evakuirala oko 90.000 svojih sunarodnjaka. Te su se �injenice morale uzeti u obzir glede sudbine NDH, ali nisu.
U nekoliko posljednjih mjeseci rata, vide�i njegov o�igledni kraj, Paveli� i vlada NDH morali su ne�to poduzeti. Bilo je ideja da se dio snaga zajedno s Nijemcima povla�i u Njema�ku, a dio ostane u Hrvatskoj i da vodi gerilsku borbu. Me�utim, doga�aji su upravljali sudbinama ljudi. Oru�ane snage NDH uklju�ene u Wermacht povla�ile su se po planu njema�kih generala, koji su sve vodili prema austrijskim granicama, na koje su trebale do�i i snage iz sjeverne Italije. Brzi slom na frontama prema Rusima i zapadnim saveznicima zatekao je to povla�enje jo� prije nego �to je vojska mogla sti�i u Austriju i mo�da izbje�i predaju jedinicama JA. Me�utim, ni to nije bilo sigurno, jer su saveznici ve� bili odlu�ili da se predaju onima pred kojima su se povla�ili, �to zna�i JA. U posljednjih nekoliko mjeseci svoga postojanja vodstvo NDH je po�elo mijenjati svoju ideolo�ku retoriku. Iz dana u dan u medijima se varirala teza da vlast NDH ne spada u fa�isti�ke re�ime, da nema nikakvu ideolo�ku boju, ve� da se radi o povijesnom �inu osnivanja nezavisne nacionalne dr�ave, na �to hrvatski narod ima legitimno, u svijetu priznato pravo u skladu s na�elom samoopredjeljenja. Usta�ka propaganda tuma�ila je da �e Europa i u �asu raspleta koji donosi kraj II. svjetskog rata po�tivati hrvatsku dr�avu i zato se narod poziva da nepokolebljivo stoji uz NDH.
Tridesetoga travnja, u posljednjim danima svoje vlasti, vlada NDH je odlu�ila da s oru�anim snagama i masom civila krene prema zapadnim saveznicima. Do tada je zavaravala i sebe i javnost s jedne strane kako je Njema�ka nepobjediva, kako �e uskoro iznenaditi svijet novim raketnim oru�jima, a s druge strane najavljivala raspad antifa�isti�ke koalicije pa mo�da i rat izme�u "komunisti�ke" Rusije i zapadnih saveznika, u kojem slu�aju bi se Jugoslavija podijelila na dva dijela pa bi Srbija bila u ruskoj, a Hrvatska u angloameri�koj zoni. Kona�no, u strahu od fizi�ke smrti, vlada NDH nije imala drugog izlaza osim predaje zapadnim saveznicima. Zavaravaju�i se iluzijom da hrvatska dr�ava ipak treba Zapadu, usta�ka vlada je tri dana prije napu�tanja zemlje, 3. svibnja 1945, ukinula po zlu poznate rasne zakone koje je donijela 1941. Vlada je odlu�ila uputiti memorandum feldmar�alu Alexanderu, zapovjedniku saveznih snaga na Sredozemlju, u kojemu stavlja NDH pod njegovu "mo�nu za�titu". U memorandumu se isti�e da NDH ne pripada fa�isti�kom bloku dr�ava niti se upravlja fa�isti�kom ideologijom, ve� borbom za obranu svoje nacionalne dr�ave. U pismu se tvrdi da su se u NDH slile mase izbjeglica - preko jednog milijuna - iz Srbije, Crne Gore, Albanije, Bugarske koje su "proku�ani prijatelji Engleske i SAD-a", koje tra�e svoj spas kod saveznika. Na kraju se ka�e: "Hrvatska dr�avna vlada �eli i moli da �im prije bude upu�ena u Hrvatsku va�a vojni�ka misija... ujedno molimo da va�a vojska do�e na na�e dr�avno podru�je, da olak�a ovo te�ko i pogibeljno stanje. Time se stavlja hrvatski narod u svojoj dr�avi pod va�u mo�nu za�titu."
Memorandum su potpisali svi ministri vlade, a 4. svibnja ministar V. Vran�i� poletio je u Italiju s trojicom zarobljenih britanskih �asnika. Molba Paveli�a da savezni�ke snage iz Italije do�u i okupiraju Hrvatsku bila je samo o�ajni�ki poku�aj spa�avanja �ive glave.
Ovdje je mjesto da se uka�e na paradoks Paveli�eva memoranduma saveznicima. Naime, on je skoro godinu dana prije tragi�nog sloma NDH, 30. kolovoza 1944, pozatvarao svoje ministre zato �to su �eljeli u�initi to isto. Da bi paradoks bio jo� ve�i, Paveli� je, samo devet dana prije bijega, dao 24-25. travnja 1945. poubijati svoje ministre "anglofile": Voki�a, Lorkovi�a, prvake HSS-a Farolfija i Toma�i�a, te skupinu domobranskih �asnika, jer su htjeli okrenuti NDH na stranu saveznika.
Saveznicima nije bilo ni na kraj pameti da spa�avaju NDH. Oni su je od po�etka smatrali "zlo�ina�kom kvislin�kom tvorevinom". Osim toga, me�unarodnim priznajem Titove Jugoslavije 7. o�ujka 1945. Hrvatska je postala dio te "savezni�ke dr�ave", �ime su snage NDH stavljene izvan zakona. Da bi nesre�a za NDH bila jo� ve�a, velesile su odlu�ile da se predaja mora provesti pred onim snagama koje su u �asu kapitulacije bile u borbenom dodiru s neprijateljem. To je zna�ilo da se oru�ane snage NDH i postrojbe armija "E" predaju u ruke JA.
svaka cast na blogu,,posjetite
www.ustasa.tk
Objavi komentar
<< Home