utorak, veljače 07, 2006

SLIKE

ZA HRVATSKU I ZA HAJDUK BILA VOJSKA TU JE
evo van malo slika koje san ja napravi







10 Comments:

Anonymous your girl said...

e kazo hodi na lotrina.blog.hr pa pogodi čigov je to blog osin ako ve neznaš...

8:40 AM  
Anonymous Anonimno said...

ti si stvarno jedan veliki kreten i kukavica.moga si joj bar u facu reć da ne želiš bit s njon, a ona je luda zajubljena u tebe priko ušiju, a ti si se poni ko najgora kukavica i debil.to san najmanje očekivala od tebe kretenčino debilna

11:12 AM  
Anonymous znaš ko said...

e ti stvarno misliš da je meni lako tebi spaja vezu sa...
e pa nije jebiga ja te volin ako to tebi ništa ne znači onda stvarno!!!

9:59 AM  
Anonymous d..... said...

Bez tebe u očima tuga se krije,bez tebe mi ništa lijepo nije,bez tebe i sunce gubi sjaj,bez tebe ne mogu to znaj...

2:44 AM  
Blogger Sovjetski_Zeko said...

Super blog!odlicne slike!

7:46 AM  
Anonymous jozo said...

Pozdrav svima sa Sirokog Brijega,posebno mi ovdje cijenimo naseg prvog predsjednika Hrvatske dr. Pavelica,jer su nasi ratovali uz njega.
Mi se ne damo,sve nas odvlaci od istine i nasih najmilih ali se nedamo.
Moram Vam svima reci da je danas UDBA jaca nego ikada i ima posla vise nego ikada,zato pamet u glavu.

Cujemo se. Jozo. Torcida -
Siroki Brijeg

11:39 AM  
Anonymous Anonimno said...

Mussolini je, dva dana nakon pu�a, 29. o�ujka 1941, prvi put nakon dvanaestogodi�njeg boravka u Italiji, pozvao Paveli�a i obe�ao mu da �e u neovisnoj Hrvatskoj usta�e dobiti vlast uz uvjet da se ve�i dio Dalmacije ustupi Italiji, �to je Paveli� prihvatio. Nakon �to je Ma�ek odbio preuzeti dr�avu, njema�ka delegacija je tako�er stupila u vezu s usta�ama u ime kojih je S. Kvaternik prihvatio ulogu progla�enja samostalne dr�ave Hrvatske, kojoj �e na �elu biti poglavnik Ante Paveli�.Slavko Kvaternik je 10. travnja 1941, kada su njema�ke postrojbe u�le u Zagreb, izdao proglas kojim je javnosti obznanio da voljom Njema�ke i po�rtvovno��u poglavnika Paveli�a i usta�kog pokreta uskrsava Nezavisna Dr�ava Hrvatska (NDH).Sutradan po progla�enju NDH, Paveli� je jo� jedanput, na drugom sastanku s Mussolinijem u Veneciji, pristao Italiji ustupiti dalmatinske gradove koji nose povijesni talijansko-mleta�ki pe�at. Tek nakon toga on je s oko 200 usta�a, 15. travnja oko 4 sata ujutro, u�ao u Zagreb i ve� sutradan imenovao prvu vladu NDH.Ma�arska je kao saveznica NDH bez pitanja Zagreba 10. srpnja 1941. anektirala Me�imurje.NDH je dobila diplomatsko priznanje samo od nacifa�isti�kih dr�ava: 15. travnja 1941. od Njema�ke i Italije, a zatim odmah redom od Ma�arske, Bugarske, Slova�ke, Rumunjske, Danske, Finske, �panjolske, Japana, nacionalisti�ke Kine i Mand�urije. Poku�aji da se dobije priznanje i od Vatikana nisu nikada uspjeli.NDH je dakle bila tipi�na jednostrana�ka diktatorska dr�ava pod neformalnom vla��u Njema�ke i Italije. Njezin je suverenitet bio ni�i od onoga koji je Hrvatska imala u Habsbur�koj Monarhiji, a njezini dru�tveni odnosi na ni�oj civilizacijskoj razini do one koju je dostigla do 1918. godine.

Ograni�enost suvereniteta NDH ogleda se i u �injenici da ona nije smjela imati ratnu mornaricu, a domobranstvo je u po�etku bilo ograni�eno na 16.000 vojnika. Njezin teritorij podijeljen je na interesno podru�je Italije i Njema�ke, i to crtom Samobor-Glina-Dvor-Jajce-Bugojno-Gora�de. Sjeverno od te crte prevlast je imala Njema�ka, a ju�no Italija. Talijansko je podru�je bilo podijeljeno na tri zone: prva, ona koja je bila anektirana u talijansku dr�avu, druga tzv. demilitarizirana zona s talijanskom vojskom do crte Ogulin-Slunj-Udbina-Kupres-Mostar-Nevesinje i tre�a do demarkacijske crte s Njema�kom. Ta je podjela na zone va�na zato �to �e Italija do kapitulacije u jesen 1943. imati ja�u vlast i mo� od one NDH.

Najtragi�nija strana re�ima NDH jest njegova rasna politika. Pod udar te politike do�li su �idovi, Cigani i Srbi. NDH je donijela propise o rasnoj pripadnosti, o za�titi arijske krvi i �asti hrvatskoga naroda po uzoru na Hitlerove nacisti�ke zakone. Najprije je zapo�ela likvidacija �idova.

11:11 AM  
Anonymous Anonimno said...

Neovisno o tome �to �e biti s nacisti�kom Njema�kom - ho�e li prilikom kapitulacije eventualno zadr�ati neprijateljske armije na svojim granicama kao �to je u�inila 1918. godine ili ne - vlada NDH je ve� imala dovoljno informacija da �e ostati usamljena. Jer, po�etkom 1945. godine Njema�ka je s teritorija NDH evakuirala oko 110.000 folksdoj�era u Njema�ku, a iz Ba�ke je do 7. studenoga 1944. evakuirala oko 90.000 svojih sunarodnjaka. Te su se �injenice morale uzeti u obzir glede sudbine NDH, ali nisu.

U nekoliko posljednjih mjeseci rata, vide�i njegov o�igledni kraj, Paveli� i vlada NDH morali su ne�to poduzeti. Bilo je ideja da se dio snaga zajedno s Nijemcima povla�i u Njema�ku, a dio ostane u Hrvatskoj i da vodi gerilsku borbu. Me�utim, doga�aji su upravljali sudbinama ljudi. Oru�ane snage NDH uklju�ene u Wermacht povla�ile su se po planu njema�kih generala, koji su sve vodili prema austrijskim granicama, na koje su trebale do�i i snage iz sjeverne Italije. Brzi slom na frontama prema Rusima i zapadnim saveznicima zatekao je to povla�enje jo� prije nego �to je vojska mogla sti�i u Austriju i mo�da izbje�i predaju jedinicama JA. Me�utim, ni to nije bilo sigurno, jer su saveznici ve� bili odlu�ili da se predaju onima pred kojima su se povla�ili, �to zna�i JA. U posljednjih nekoliko mjeseci svoga postojanja vodstvo NDH je po�elo mijenjati svoju ideolo�ku retoriku. Iz dana u dan u medijima se varirala teza da vlast NDH ne spada u fa�isti�ke re�ime, da nema nikakvu ideolo�ku boju, ve� da se radi o povijesnom �inu osnivanja nezavisne nacionalne dr�ave, na �to hrvatski narod ima legitimno, u svijetu priznato pravo u skladu s na�elom samoopredjeljenja. Usta�ka propaganda tuma�ila je da �e Europa i u �asu raspleta koji donosi kraj II. svjetskog rata po�tivati hrvatsku dr�avu i zato se narod poziva da nepokolebljivo stoji uz NDH.

11:15 AM  
Anonymous Anonimno said...

Tridesetoga travnja, u posljednjim danima svoje vlasti, vlada NDH je odlu�ila da s oru�anim snagama i masom civila krene prema zapadnim saveznicima. Do tada je zavaravala i sebe i javnost s jedne strane kako je Njema�ka nepobjediva, kako �e uskoro iznenaditi svijet novim raketnim oru�jima, a s druge strane najavljivala raspad antifa�isti�ke koalicije pa mo�da i rat izme�u "komunisti�ke" Rusije i zapadnih saveznika, u kojem slu�aju bi se Jugoslavija podijelila na dva dijela pa bi Srbija bila u ruskoj, a Hrvatska u angloameri�koj zoni. Kona�no, u strahu od fizi�ke smrti, vlada NDH nije imala drugog izlaza osim predaje zapadnim saveznicima. Zavaravaju�i se iluzijom da hrvatska dr�ava ipak treba Zapadu, usta�ka vlada je tri dana prije napu�tanja zemlje, 3. svibnja 1945, ukinula po zlu poznate rasne zakone koje je donijela 1941. Vlada je odlu�ila uputiti memorandum feldmar�alu Alexanderu, zapovjedniku saveznih snaga na Sredozemlju, u kojemu stavlja NDH pod njegovu "mo�nu za�titu". U memorandumu se isti�e da NDH ne pripada fa�isti�kom bloku dr�ava niti se upravlja fa�isti�kom ideologijom, ve� borbom za obranu svoje nacionalne dr�ave. U pismu se tvrdi da su se u NDH slile mase izbjeglica - preko jednog milijuna - iz Srbije, Crne Gore, Albanije, Bugarske koje su "proku�ani prijatelji Engleske i SAD-a", koje tra�e svoj spas kod saveznika. Na kraju se ka�e: "Hrvatska dr�avna vlada �eli i moli da �im prije bude upu�ena u Hrvatsku va�a vojni�ka misija... ujedno molimo da va�a vojska do�e na na�e dr�avno podru�je, da olak�a ovo te�ko i pogibeljno stanje. Time se stavlja hrvatski narod u svojoj dr�avi pod va�u mo�nu za�titu."

Memorandum su potpisali svi ministri vlade, a 4. svibnja ministar V. Vran�i� poletio je u Italiju s trojicom zarobljenih britanskih �asnika. Molba Paveli�a da savezni�ke snage iz Italije do�u i okupiraju Hrvatsku bila je samo o�ajni�ki poku�aj spa�avanja �ive glave.

Ovdje je mjesto da se uka�e na paradoks Paveli�eva memoranduma saveznicima. Naime, on je skoro godinu dana prije tragi�nog sloma NDH, 30. kolovoza 1944, pozatvarao svoje ministre zato �to su �eljeli u�initi to isto. Da bi paradoks bio jo� ve�i, Paveli� je, samo devet dana prije bijega, dao 24-25. travnja 1945. poubijati svoje ministre "anglofile": Voki�a, Lorkovi�a, prvake HSS-a Farolfija i Toma�i�a, te skupinu domobranskih �asnika, jer su htjeli okrenuti NDH na stranu saveznika.

Saveznicima nije bilo ni na kraj pameti da spa�avaju NDH. Oni su je od po�etka smatrali "zlo�ina�kom kvislin�kom tvorevinom". Osim toga, me�unarodnim priznajem Titove Jugoslavije 7. o�ujka 1945. Hrvatska je postala dio te "savezni�ke dr�ave", �ime su snage NDH stavljene izvan zakona. Da bi nesre�a za NDH bila jo� ve�a, velesile su odlu�ile da se predaja mora provesti pred onim snagama koje su u �asu kapitulacije bile u borbenom dodiru s neprijateljem. To je zna�ilo da se oru�ane snage NDH i postrojbe armija "E" predaju u ruke JA.

11:15 AM  
Anonymous Anonimno said...

svaka cast na blogu,,posjetite

www.ustasa.tk

7:40 AM  

Objavi komentar

<< Home